Govor mržnje među mladima na internetu

Govor mržnje među mladima na internetu

Napisala: Fedora Santini

Kako su društvene mreže napredovale, mladi su postali rizična skupina za izlaganje vrijeđanju, zlostavljanju i prijetnjama. Oni koji na online mrežama dijele devijantna mišljenja, agresivnost ili mržnju usmjerenu prema drugima lakše pronalaze partnere koji s njima dijele mišljenje nego što su to mogli prije, te svoje mišljenje iznose otvoreno bez skrivanja identiteta (Hawdon, Ryan i Lucht, 2014.). Najviše takvih komentara prisutno je na Facebooku i YouTubeu. Takve društvene mreže omogućuju hate grupama alate kojima će širiti svoju poruku. Oni koriste pažljivo osmišljene metode da bi privukli mlade koji će na njihove komentare reagirati. Komuniciranje s nepoznatim osobama povezano je s većim rizikom izloženosti govoru mržnje. Veći rizik imaju i mladi s dobrim akademskim postignućima, jer su sposobniji prepoznati takav sadržaj. Što su mladi manje suzdržani na online mrežama te što se slobodnije izražavaju imaju veći rizik da će biti žrtva govora mržnje (Harriman i sur., 2020.).

Continue reading
Rizični i zaštitni čimbenici u okviru činjenja i doživljavanja elektroničkih oblika nasilja

Rizični i zaštitni čimbenici u okviru činjenja i doživljavanja elektroničkih oblika nasilja

Napisala: Nada Luetić

Elektroničko nasilje proizvodi razne negativne posljedice za žrtve, ali i za ostale sudionike, bez obzira radi li se o počiniteljima ili svjedocima. S obzirom da su svi navedeni pod većim rizikom od razvijanja neprilagođenog psihosocijalnog doživljavanja i ponašanja ili određenih psihopatoloških smetnji i poremećaja, nužno je prepoznati i definirati sve one čimbenike čije je djelovanje okarakterizirano kao zaštitno ili pak rizično za sudjelovanje u online nasilničkim ponašanjima, da bi se mogle izraditi i implementirati što efikasnije mjere i programi u svrhu preveniranja i interveniranja u slučajevima nasilja, te razvijati programi pomoći i zaštite za sve sudionike elektroničkog nasilja. Pod zaštitne čimbenike ubrajaju se svi oni faktori koji su povezani sa sprječavanjem ili smanjenjem vjerojatnosti za pojavu elektroničkog nasilja, dok se pod rizične čimbenike ubrajaju svi oni faktori koji povećaju vjerojatnost za pojavu ili širenje takvih oblika nasilja. Također, čimbenici zaštite i rizika mogu se promatrati s aspekta različitih domena iz kojih proizlaze: individualnih, obiteljskih, školskih i vršnjačkih, te domene šire zajednice.

Continue reading
Vrste nasilja na internetu

Vrste nasilja na internetu

Napisala: Sara Kljajić

Virtualno zlostavljanje, s obzirom na njegovu zastupljenost u modernom svijetu, postalo je jedno od glavnih problema današnjice mladih. Njegova sveprisutnost s vremenom se adaptirala u živote mladih koji u velikom broju nesvjesno cyberbullying vrše čak i na dnevnoj bazi. Pojavnost cyberbullyinga je postepeno izbrisala granice dopuštenog i prihvatljivog internetskog bontona. Sukladno tome, komuniciranje i dijeljenje vlastitog mišljenja preko poznatih društvenih platformi (Facebooka, Instagrama, Twittera, blogova…) s vremenom izrasta u rutinu kakvoj se mladi prilagođavaju. Iako se ne deklariraju kao virtualni zlostavljači (uglavnom zbog neznanja, ali i nesvjesnosti), priklanjaju se cyberbullyingu i unesrećuju ljude oko sebe. Internetsko nasilje se zbog svoje raširenosti pojavljuje u više oblika i na više načina.

Continue reading
Utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje djece i mladih

Utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje djece i mladih

Napisala: Laura Jandrek

Tehnološki razvoj je omogućio lakši i učestaliji pristup internetu te djeca i mladi provode sve više vremena koristeći tehnološke uređaje i internet, najčešće kao izvor zabave i/ili komunikacije (društvene mreže, stranice za igre i sl.). Neke od beneficija interneta su laka komunikacija s vršnjacima, razvoj komunikacijskih vještina i medijske pismenosti. S korištenjem interneta dolaze i rizici i potencijalni problemi kao što je sve učestalije elektroničko zlostavljanje (eng. cyberbullying), lažni profili na društvenim mrežama, zlouporaba podataka i izloženost neprimjerenom sadržaju.

Continue reading
Nasilje putem online igrica

Nasilje putem online igrica

Napisala: Katarina Bašić

Dijete od rođenja istražuje svijet i otkriva brojne mogućnosti te to prvenstveno čini kroz igru.  Iako nam se dječja igra čini kao nešto lagano i normalno, djeca na taj način uče nove riječi, uče o suradnji, dijalogu, socijalizaciji te upoznaju svijet i okolinu; to je njihov primarni način učenja informacija o sebi, drugima i okolini.

Continue reading
Razlika u nasilju među spolovima

Razlika u nasilju među spolovima

Napisala: Anamarija Bešlić

Najčešće se agresija i nasilje, zbog određenih društvenih stereotipa, vežu uz dječake, međutim, prema istraživanjima djevojčice jednako često vrše nasilje, samo na drugačiji način. Djevojčice su sklonije indirektno usmjerenom nasilju te uglavnom zlostavljaju ostale djevojčice. S druge strane, dječaci su skloniji direktnom fizičkom i verbalnom nasilju, ali zlostavljaju i dječake i djevojčice.

Continue reading
Ljepota u očima napadača

Ljepota u očima napadača

Napisala: Petra Dominis Žura

Ljudskom biću od pamtivijeka je u prirodi da izgleda dobro, lijepo i zdravo. Ova je tendencija potvrđena davno u mnogim antropološkim i etnološkim istraživanjima. Navedene znanosti,  između ostalog, proučavaju čovjeka, kulturu koja ga okružuje te njen utjecaj na ponašanja, stavove i percepcije svakoga od nas. Ključno pitanje koje se nameće čovjeku današnjice u kontekstu percepcije fizičkog izgleda jest sljedeće: što se smatra lijepim, dobrim i zdravim, a što ne? Kada govorimo o fizičkom izgledu, kroz povijest zapadne civilizacije nameće se jedna te ista slika idealnog tjelesnog izgleda s manjim odstupanjima kroz određena povijesna razdoblja. Žene su percipirane kao ljepši i slabiji spol te više vremena posvećuju njegovanju svoga tijela dok su muškarci jači, robusniji te manje mare za vanjski izgled. Desetljećima se kroz medije provlače ideali ljepote koji uvelike imaju utjecaja na našu sliku o sebi, mentalno zdravlje i stavove. Modeli mršavog tijela, uglađene i sjajne kože i kose, bijelih zubi, punih usana, bujnih grudi, nerealistično proporcionalnih oblina bombardiraju medijski prostor. Pojavom i sve većim  korištenjem modernih tehnologija kao što su društvene mreže ova patologija postaje još izraženija i raširenija pogotovo među mlađom populacijom koja kao spužva upija ono čemu je svakodnevno izložena.

Continue reading