Istina ili mit: ugasi računalo/mobitel da zaustaviš elektroničko nasilje

Istina ili mit: ugasi računalo/mobitel da zaustaviš elektroničko nasilje

Napisala: Tamara Golubić

Čest savjet koji se može čuti u vezi elektroničkog nasilja jest da ga je najbolje ignorirati i da će tako prestati, a strategija koja se preporuča u tu svrhu je gašenje računala ili mobitela. No, to je  samo mit, odnosno objašnjenje bez racionalnog i znanstvenog temelja, a ne efikasna strategija. Zašto?

Ova strategija je neučinkovita i nepreporučljiva jer je tehnologija u današnje vrijeme neizbježna za funkcioniranje mladih. Djeca i mladi putem tehnologije obavljaju zadatke za školu, istražuju, educiraju se, bave se hobijima poput pisanja blogova, povezuju se međusobno itd., odnosno vježbaju vlastite socijalne vještine. Ukoliko bi im se oduzela mogućnost korištenja interneta ili mobitela osjećali bi se zakinuti, posebice jer svi njihovi prijatelji koriste tehnologiju, zbog čega bi također mogli postati žrtve nasilja uživo. No, bili bi zakinuti i za sve prednosti tehnologije. Zbog toga je nerealistično očekivati od djece i mladih da budu bez tehnologije, kao i da će ova strategija biti dugoročno učinkovita.

Nadalje, ova strategija može biti shvaćena kao kazna koju mladi ne mogu shvatiti, a pogotovo ako su nedužne žrtve. Ovu strategiju možemo izjednačiti s time da kažemo djetetu da, kako bi zaustavilo zlostavljanje u školi, prestane odlaziti u školu. No, to nije jedino i pravo rješenje, kao što nije rješenje ugasiti tehnologiju jer se elektroničko nasilje može događati i djetetu koje nije online. Naime, internet ima veliku publiku i snagu pisane riječi te iako žrtva ugasi vlastiti Internet, napisano ostaje te se ono i dalje može dijeliti i utjecati na žrtvu. Tako i dalje može doći do poticanja grupne mržnje, napada na privatnost, širenja nasilnih i uvredljivih komentara, kreiranja internetskih stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka. Tako da i nakon nekog perioda kad se žrtva vrati online svijetu, može opet pročitati napisano ili se i u offline periodu i dalje s time suočavati u školi ili nekom drugom okruženju kad joj kolege mogu o tome pričati, pokazivati joj online sadržaj i rugati joj se na taj račun.

Dakle, savjet da se ugasi tehnologija i da će time stati nasilje jest neefikasan i nerealan. Stoga je bolje koristiti drukčije strategije. Na primjer, u slučajevima kad se nasilje dešava putem foruma ili bloga, kontaktirati moderatore stranica kako bi uklonili neprimjereni sadržaj, no prije toga je potrebno sačuvati dokaze koji mogu poslužiti ukoliko se nasilje nastavi. Također, bolje strategije su podizanje svijesti i učenje djece i mladih o tome da internet nije bezopasno i sigurno mjesto kako se čini te prepoznavanje neprikladnih internetskih stranica koje je bolje što  prije napustiti. Uz to, djecu i mlade je potrebno savjetovati da koriste jake lozinke koje će samo oni znati, da ne navode svoje i tuđe osobne podatke javno, da ne šire tračeve o drugima online, da ne dijele vlastite fotografije javno s nepoznatom publikom, da blokiraju određene korisnike, da ne dijele vlastiti broj mobitela itd. Naposljetku, važno je učiti djecu i mlade korištenju interneta u svrhu slanja pozitivnih, a ne negativnih poruka.

Literatura:

Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba. (2010). Nasilje preko interneta – cyberbullying. Preuzeto s: https://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasilje-preko-interneta/

Sabella, R. A., Patchin, J. W. i Hinduja, S. (2013). Cyberbullying myths and realities. Computers in Human Behavior, 29, 2703–2711.

Virtualni ostracizam

Virtualni ostracizam

Napisala: Nada Luetić

U zadnjih nekoliko godina društvene mreže preuzele su ulogu dominantnog medija za uspostavu i održavanje povezanosti s drugim ljudima. Uz brojne ostale motive, ljudi nerijetko navode zadovoljenje potrebe za pripadanjem i povezanošću s drugima kao najvažniji čimbenik korištenja različitih socijalnih mreža poput Facebooka, Instagrama i sl. Nadasve, brojna istraživanja su potvrdila kako je doživljaj socijalne uključenosti i podrške snažan zaštitni mehanizam koji pridonosi psihološkoj otpornosti, zadovoljstvu životom, odnosno općenitoj psihosocijalnoj dobrobiti za pojedinca. Međutim, kako svako okruženje unutar kojeg se ostvaruje međuljudska interakcija predstavlja potencijal za ostvarenje povezanosti i bliskosti, istovremeno pruža mogućnost i za prekidanje odnosa s drugima.

Continue reading
Roditeljstvo u online doba: kako zaštititi dijete od elektroničkog nasilja

Roditeljstvo u online doba: kako zaštititi dijete od elektroničkog nasilja

Napisala: Tamara Golubić

Novi su izazovi pred roditeljima u ovo online doba u kojem djeca provode većinu vremena na internetu zbog čega je na njima da djecu zaštite i poduče sigurnom ponašanju na internetu. Roditelji imaju važnu ulogu u zaštiti djece od elektroničkog nasilja jer su njihova prevencija i intervencija povezane s nižim razinama doživljavanja, ali i provođenja elektroničkog nasilja među djecom.

Continue reading
Kažnjavanje elektroničkog nasilja

Kažnjavanje elektroničkog nasilja

Napisala: Magdalena Antičević

Svijet je danas obilježen pandemijom koronavirusa koja nam onemogućava bliske kontakte, druženje u većim skupinama, koncerte, putovanja, proslave, predavanja, kao i upoznavanje ljudi na već spomenutim događajima. Srećom, zahvaljujući digitalnoj tehnologiji dobar dio navedenog u većoj ili manjoj mjeri možemo nadoknaditi. Kompletan društveni život preselio se na društvene mreže, a vrijeme provedeno na njima svatko od nas strukturira ovisno o svojim preferencijama, interesima i ciljevima. Tijekom online druženja također doživljavamo cijeli spektar emocija. Ugodne emocije zasigurno neće izazvati jednak osjećaj kao što nam pruža kontakt uživo. Međutim, neugodne emocije katkad mogu biti intenzivnije online nego uživo.

Continue reading
Uloga empatije u elektroničkom nasilju

Uloga empatije u elektroničkom nasilju

Napisala: Nada Luetić

Elektroničko nasilje je relativno novi oblik agresivnog ponašanja koji uključuje namjerna i opetovana neprijateljska i nasilna ponašanja s ciljem nanošenja boli, povrede i štete žrtvama i to posredstvom različitih elektroničkih uređaja. Kako bismo bolje razumjeli odrednice i okolnosti pod kojima se odvija elektroničko nasilje, brojne studije su se usmjerile na istraživanje različitih korelata virtualnog nasilja. Tako su nizom istraživanja obuhvaćeni različiti osobni, društveni i kontekstualni čimbenici poput sociodemografskih karakteristika, kognitivnih sposobnosti, stavova prema nasilju, samopoštovanja, socijalne prilagodbe, impulzivnosti, samokontrole, karakteristika obiteljskog funkcioniranja itd. Kada je riječ o individualnim čimbenicima, autori ističu sposobnost empatije kao jedne od značajnijih uloga u objašnjenju nasilnih ponašanja.

Continue reading
Fenomen snimanja izazova na društvenim mrežama

Fenomen snimanja izazova na društvenim mrežama

Napisala: Anamarija Šesnić

Snimanje izazova na društvenim mrežama u posljednje je vrijeme sve popularnije, posebno među djecom i tinejdžerima. Društvene mreže su omogućile da različiti video sadržaji u sekundi obiđu čitav svijet, zahvaljujući čemu su mladi povezani više nego ikada prije. Na platformama poput Instagrama, Snapchata, a posebice TikToka, koji trenutačno broji oko 100 milijuna korisnika samo u Europi, nude se brojne zabavne mogućnosti. Mladi snimaju i dijele razna videa i izazove plesanja, pjevanja i imitiranja, uz korištenje različitih filtera i animacija. Osim što se u virtualnom svijetu zabavljaju, on im predstavlja i mogućnost za dokazivanje, stvaranje prijateljstva i popularnosti. Na prvi pogled radi se o bezopasnim aktivnostima na internetu, međutim sve je više opasnih izazova, koji su potaknuli brigu u društvu.

Continue reading
Kako prepoznati razliku između istinitih i lažnih vijesti?

Kako prepoznati razliku između istinitih i lažnih vijesti?

Napisala: Katarina Bašić

Medijska pismenost smatra se jednim od najvažnijih oblika pismenosti 21.stoljeća. Ona obuhvaća pristup pojedinca medijima i posjedovanje znanja na koji način koristiti medije. Također obuhvaća i znanje vrednovanja i kritičkog analiziranja različitih medijskih sadržaja te razvijanje vlastitih medijskih sadržaja kojima će pojedinci sudjelovati u izražavanju svojeg mišljenja. Takva znanja potrebna su i djeci i odraslima jer se vrlo često možemo suočiti sa sadržajima upitne vjerodostojnosti, posebice onda kada informacije primamo s društvenih mreža. Specifičnost društvenih mreža je  nepostojanje uredništva koje provjerava vijesti i selektira ih prije same objave, a s obzirom na suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije dijeljenje takvih lažnih i neprovjerenih informacija je jako brzo i ima dalekosežne posljedice. Dakle, lažne vijesti se zasnivaju na nepostojećim ili iskrivljenim činjenicama te im je osnovna nakana  manipulirati publikom i navoditi je na pogrešne zaključke o osobama, događajima ili pojavama o kojima se lažno izvještava. Zbog toga je vrlo važno prepoznati lažnu vijest, jer ponekad i mi sami, ne provjeravajući takve vijesti, postajemo dio kruga prenošenja lažnih vijesti u javnom prostoru. Jedna od lažnih vijesti koja je u posljednje vrijeme bila poprilično aktualna te je obuhvatila široku publiku je ona da se koronavirus počeo širiti tako što je osoba u Kini pojela zaraženog šišmiša.

Continue reading
Body shaming: definicija, oblici, implikacije

Body shaming: definicija, oblici, implikacije

Napisala: Petra Dominis Žura

Cyberbullying je čin kojim se nečija puka zabava može vrlo lako pretvoriti u noćnu moru drugoga; ono je zlostavljanje osoba putem elektroničkih kanala, najčešće društvenih mreža. Sve popularniji  način zlostavljanja žrtava  je “body shaming”- posramljivanje tijela.

Continue reading
Strategije suočavanja s elektroničkim nasiljem kod adolescenata

Strategije suočavanja s elektroničkim nasiljem kod adolescenata

Napisala: Magdalena Antičević

Elektroničko nasilje je vrsta nasilja koja može dovesti do brojnih negativnih, stresnih i traumatičnih iskustava koja za posljedicu mogu imati promjenu ponašanja kao i promjenu općeg stanja pojedinca. Na to kakve će posljedice na mentalno zdravlje ostaviti elektroničko nasilje velik utjecaj imaju strategije suočavanja koje  pojedinac posjeduje i koristi. Efikasnost strategija suočavanja očituje se u njihovom kapacitetu da reduciraju trenutni stres te preveniraju dugotrajne posljedice poput negativnog utjecaja nasilja na mentalno zdravlje ili razvoj bolesti.

Continue reading
FOMO, ruminacija i društvena anksioznost

FOMO, ruminacija i društvena anksioznost

Napisala: Ana Špac

Korištenje društvenih mreža postalo je nezaobilazan dio svakidašnjice u modernome društvu. Ovo uvelike utječe na mentalno stanje pojedinca; u najvećoj mjeri mlađeg dijela populacije. Naravno, važno je naglasiti kako su posljedice korištenja društvenih mreža prisutne kod gotovo svih dobnih skupina, ali je utjecaj najistaknutiji kod mladih jer se oni u najvećoj mjeri koriste društvenim mrežama.

Continue reading