Napisala: Sara Kljajić

Educiranje o internetskom nasilju je fundament prevencije internetskog nasilja. Svjesnost o postojanju internetskog nasilja jest prisutna, ali ono što nije prisutno je znanje mladih o količini trajnih psiholoških posljedica kakve posjeduju mete internetskog nasilja. 

Napisala: Magdalena Antičević

U današnjem svijetu internet nije samo sredstvo koje nam omogućuje istraživanje, slušanje glazbe i gledanje filmova, već i važno sredstvo komunikacije i socijalizacije, posebno među mlađim naraštajima – adolescentima koji se povezuju sa svojim vršnjacima putem brojnih društvenih mreža i mobilnih aplikacija. Činjenica je da virtualan način komunikacije olakšava razmjenu informacija, slanje sadržaja i druženje, ali je u isto vrijeme sredstvo putem kojeg je moguće anonimno maltretirati druge osobe što se naziva elektroničkim nasiljem. Podvrsta elektroničkog nasilja je elektroničko nasilje u vezama mladih. Elektroničko nasilje među mladima teže je otkriti nego tradicionalno nasilje (licem u lice), a najčešće je u romantičnim vezama adolescenata. Postavlja se pitanje na koji način nasilnici koriste internet i mobilne aplikacije da bi nanijeli štetu svojoj žrtvi – partneru, a da žrtva nije svjesna svoje pozicije.

Napisala: Katarina Bašić

Kada razmišljamo o svim opasnostima koje interent predstavlja, posebice za djecu i mlade, moramo razmisliti o tome i na koji način zaštititi djecu od tih opasnosti. Oni prvi koji su obvezni zaštititi djecu od bilo kakvog rizičnog i nasilnog ponašanja su roditelji i obitelj. Ponašanja koja dijete vidi i nauči u svojoj obitelji mogu na samo dijete djelovati na pozitivan ili negativan način te oblikovati djetetovu cjelokupnu osobnost. Stoga je zaštitni čimbenik za rizično ponašanje djeteta, pa i za nasilje putem interenta, otvorena komunikacija između roditelja i djeteta.

Napisala: Anamarija Šesnić

Jeste li nedavno pročitali neki ružan komentar ostavljen na Facebooku, Instagramu ili Twitteru, upućen vama, vašem prijatelju ili nekoj poznatoj osobi? Vjerojatno jeste. A kako to utječe na nas, koliko nas mogu povrijediti i kakve posljedice mogu imati negativni online komentari?

Napisala: Anamarija Šesnić

Kako zaštititi vlastito dijete i biti dobar roditelj u virtualnom svijetu? Prema istraživanju objavljenom u „Children and Youth Services Review“ čak 70% elektroničkog nasilja se odvija dok je dijete kod kuće, a roditelji nerijetko ne prepoznaju problem i navode nedostatak vlastitih resursa u nošenju s elektroničkim nasiljem te potrebu za dodatnom podrškom u borbi protiv istog. Zbog sve bržeg napredovanja tehnologije djeca su često nekoliko koraka ispred roditelja, što predstavlja jedan od glavnih izazova roditeljstva današnjice. Roditelji su obično zbunjeni i ne znaju kako treba postupiti u digitalnom okruženju i upravo zato treba podići svijest i naglasiti da su roditelji i dalje najodgovornije bliske odrasle osobe koje imaju ključnu ulogu u prevenciji i otkrivanju cyberbullyinga. Ipak, u istraživanju iz 2014. godine koje je provela udruga Korak po korak utvrđeno je da 77% ispitanih roditelja gotovo nikada ne ograničava djetetu vrijeme koje može provesti na internetu, 79% njih gotovo nikada ne razgovara s djetetom o tome što radi na računalu i internetu, a čak 92% ispitanika gotovo nikada ne traži da im dijete pokaže što radi na društvenim mrežama.

Napisala: Ana Špac

O elektroničkom nasilju vrlo je lako pronaći brojne članke, ankete, istraživanja, izvješća i druge radove. Ova tema je zasigurno privukla pažnju mnogih stručnjaka, posebice ako je riječ o mladim ljudima, tj. generaciji koja je odrasla tijekom tehnološke revolucije 21. st. Međutim, većina stručnjaka u vidu elektroničkog nasilja podrazumijeva komunikacijske aktivnosti na internetu kojima je svrha poniziti, zadirkivati, prijetiti ili direktno uznemiravati pojedinca. Ove aktivnosti su samo najekstremniji oblik elektroničkog nasilja, ali postoje puno učestaliji oblici koji zahvaćaju širu populaciju; njihovo je djelovanje prikriveno, a posljedice dolaze postepeno i teže ih je uočiti.

Kroz 2019. godinu Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu, provela je nacionalni istraživački projekt „Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih”. Bili su uključeni učenici prvih i trećih razreda srednjih škola iz Osijeka, Zagreba, Rijeke, Splita i Dubrovnika (ukupno njih 1772).

Svoje lozinke čuvaj samo za sebe i ne otkrivaj ih nikome osim roditeljima.

Zaštiti svoj profil na društvenim mrežama tako da u postavkama namjestiš da objave vide samo tvoji prijatelji, a ne svi koji imaju pristup internetu (postavke na „public“ – javno).

Pronađite vremena za djecu. Nemojte koristiti računalo i internet umjesto dadilje.

Naučite više o računalima tako da možete razgovarati s djecom o njima zanimljivim temama.