Napisala: Katarina Bašić

Medijska pismenost smatra se jednim od najvažnijih oblika pismenosti 21.stoljeća. Ona obuhvaća pristup pojedinca medijima i posjedovanje znanja na koji način koristiti medije. Također obuhvaća i znanje vrednovanja i kritičkog analiziranja različitih medijskih sadržaja te razvijanje vlastitih medijskih sadržaja kojima će pojedinci sudjelovati u izražavanju svojeg mišljenja. Takva znanja potrebna su i djeci i odraslima jer se vrlo često možemo suočiti sa sadržajima upitne vjerodostojnosti, posebice onda kada informacije primamo s društvenih mreža. Specifičnost društvenih mreža je  nepostojanje uredništva koje provjerava vijesti i selektira ih prije same objave, a s obzirom na suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije dijeljenje takvih lažnih i neprovjerenih informacija je jako brzo i ima dalekosežne posljedice. Dakle, lažne vijesti se zasnivaju na nepostojećim ili iskrivljenim činjenicama te im je osnovna nakana  manipulirati publikom i navoditi je na pogrešne zaključke o osobama, događajima ili pojavama o kojima se lažno izvještava. Zbog toga je vrlo važno prepoznati lažnu vijest, jer ponekad i mi sami, ne provjeravajući takve vijesti, postajemo dio kruga prenošenja lažnih vijesti u javnom prostoru. Jedna od lažnih vijesti koja je u posljednje vrijeme bila poprilično aktualna te je obuhvatila široku publiku je ona da se koronavirus počeo širiti tako što je osoba u Kini pojela zaraženog šišmiša.

• Opasni koronavirus: Uzrok bi mogle biti zmije i šišmiš juha?
• OBJAVILI VIDEO ŽENE KOJA JEDE ŠIŠMIŠE: Uzrok koronavirusa vrlo jasno se vidi na snimci!
• Otkriven izvor koronavirusa? Sve više se sumnja na juhu od šišmiša!

Ovo su naslovi vijesti s tri različita, vrlo popularna portala koji prate sva aktualna zbivanja u Hrvatskoj. Na taj način je ova vijest došla do velikog broja ljudi te su mnogi u nju i povjerovali. No pažljivijim čitanjem i kritičkim promišljanjem možemo uvidjeti da to baš i ne drži vodu. Pročitajte savjete kako prepoznati lažne vijesti!

1. Nemojte pročitati samo naslov! Naslovi vrlo često budu bombardirajući jer se na taj način želi privući čitatelj. Pročitajte cijeli članak da vidite je li naslov uopće povezan s onim što piše u ostatku članka.
2. Provjerite tko je objavio članak! Provjerite domenu i izgled stranice jer to može ukazivati na to tko objavljuje vijest. Lažne vijesti se vrlo često nalaze na stranicama sumnjivog izgleda ili su objavljene na stranicama koje imaju neke čudne domene – vrlo često završavaju na com.co.
3. Provjerite datum i vrijeme objave! Lažne vijesti se mogu širiti i tako da se prenosi neka stara vijest, a ljude se navodi da pomisle da se to događa upravo sada.
4. Provjerite tko je autor! Takvom provjerom možemo otkriti mnogo informacija, jer provjerom ranijih članaka autora možemo vidjeti je li to vjerodostojan autor ili i inače širi neke lažne informacije.
5. Provjerite korištene izvore! Vijesti koje ne sadrže informacije o izvorima svojih saznanja vrlo lako mogu biti lažne.
6. Provjerite vijesti kod drugih izvora! Ako vam se vijest učini sumnjivom ili pomislite da nešto u njoj nedostaje, provjerite prenose li je i drugi medijski izvori.
7. Provjerite upitne citate! Autori lažnih vijesti vrlo lako izmišljaju citate i pripisuju ih poznatim javnim osobama. Provjerite na Googleu i u drugim izvorima je li ta javna osoba uistinu to rekla.
8. Razmislite prije nego što podijelite! Izvori lažnih vijesti oslanjaju se na to da će čitatelji dijeliti i širiti njihove sadržaje. Stoga razmislite malo prije nego što nešto podijelite i nemojte postajati dio kruga širenja lažnih vijesti.