Napisala: Magdalena Antičević

Svijet je danas obilježen pandemijom koronavirusa koja nam onemogućava bliske kontakte, druženje u većim skupinama, koncerte, putovanja, proslave, predavanja, kao i upoznavanje ljudi na već spomenutim događajima. Srećom, zahvaljujući digitalnoj tehnologiji dobar dio navedenog u većoj ili manjoj mjeri možemo nadoknaditi. Kompletan društveni život preselio se na društvene mreže, a vrijeme provedeno na njima svatko od nas strukturira ovisno o svojim preferencijama, interesima i ciljevima. Tijekom online druženja također doživljavamo cijeli spektar emocija. Ugodne emocije zasigurno neće izazvati jednak osjećaj kao što nam pruža kontakt uživo. Međutim, neugodne emocije katkad mogu biti intenzivnije online nego uživo.

Napisala: Anamarija Šesnić

Snimanje izazova na društvenim mrežama u posljednje je vrijeme sve popularnije, posebno među djecom i tinejdžerima. Društvene mreže su omogućile da različiti video sadržaji u sekundi obiđu čitav svijet, zahvaljujući čemu su mladi povezani više nego ikada prije. Na platformama poput Instagrama, Snapchata, a posebice TikToka, koji trenutačno broji oko 100 milijuna korisnika samo u Europi, nude se brojne zabavne mogućnosti. Mladi snimaju i dijele razna videa i izazove plesanja, pjevanja i imitiranja, uz korištenje različitih filtera i animacija. Osim što se u virtualnom svijetu zabavljaju, on im predstavlja i mogućnost za dokazivanje, stvaranje prijateljstva i popularnosti. Na prvi pogled radi se o bezopasnim aktivnostima na internetu, međutim sve je više opasnih izazova, koji su potaknuli brigu u društvu.

Napisala: Katarina Bašić

Medijska pismenost smatra se jednim od najvažnijih oblika pismenosti 21.stoljeća. Ona obuhvaća pristup pojedinca medijima i posjedovanje znanja na koji način koristiti medije. Također obuhvaća i znanje vrednovanja i kritičkog analiziranja različitih medijskih sadržaja te razvijanje vlastitih medijskih sadržaja kojima će pojedinci sudjelovati u izražavanju svojeg mišljenja. Takva znanja potrebna su i djeci i odraslima jer se vrlo često možemo suočiti sa sadržajima upitne vjerodostojnosti, posebice onda kada informacije primamo s društvenih mreža. Specifičnost društvenih mreža je  nepostojanje uredništva koje provjerava vijesti i selektira ih prije same objave, a s obzirom na suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije dijeljenje takvih lažnih i neprovjerenih informacija je jako brzo i ima dalekosežne posljedice. Dakle, lažne vijesti se zasnivaju na nepostojećim ili iskrivljenim činjenicama te im je osnovna nakana  manipulirati publikom i navoditi je na pogrešne zaključke o osobama, događajima ili pojavama o kojima se lažno izvještava. Zbog toga je vrlo važno prepoznati lažnu vijest, jer ponekad i mi sami, ne provjeravajući takve vijesti, postajemo dio kruga prenošenja lažnih vijesti u javnom prostoru. Jedna od lažnih vijesti koja je u posljednje vrijeme bila poprilično aktualna te je obuhvatila široku publiku je ona da se koronavirus počeo širiti tako što je osoba u Kini pojela zaraženog šišmiša.

Napisala: Magdalena Antičević

Elektroničko nasilje je vrsta nasilja koja može dovesti do brojnih negativnih, stresnih i traumatičnih iskustava koja za posljedicu mogu imati promjenu ponašanja kao i promjenu općeg stanja pojedinca. Na to kakve će posljedice na mentalno zdravlje ostaviti elektroničko nasilje velik utjecaj imaju strategije suočavanja koje  pojedinac posjeduje i koristi. Efikasnost strategija suočavanja očituje se u njihovom kapacitetu da reduciraju trenutni stres te preveniraju dugotrajne posljedice poput negativnog utjecaja nasilja na mentalno zdravlje ili razvoj bolesti.