Vrste nasilja na internetu

Vrste nasilja na internetu

Napisala: Sara Kljajić

Virtualno zlostavljanje, s obzirom na njegovu zastupljenost u modernom svijetu, postalo je jedno od glavnih problema današnjice mladih. Njegova sveprisutnost s vremenom se adaptirala u živote mladih koji u velikom broju nesvjesno cyberbullying vrše čak i na dnevnoj bazi. Pojavnost cyberbullyinga je postepeno izbrisala granice dopuštenog i prihvatljivog internetskog bontona. Sukladno tome, komuniciranje i dijeljenje vlastitog mišljenja preko poznatih društvenih platformi (Facebooka, Instagrama, Twittera, blogova…) s vremenom izrasta u rutinu kakvoj se mladi prilagođavaju. Iako se ne deklariraju kao virtualni zlostavljači (uglavnom zbog neznanja, ali i nesvjesnosti), priklanjaju se cyberbullyingu i unesrećuju ljude oko sebe. Internetsko nasilje se zbog svoje raširenosti pojavljuje u više oblika i na više načina.

Vrijeđanje – agresivna rasprava koja se odvija između dvije ili više osoba preko internetskih platformi. Uglavnom se radi o javnom nasilju s namjerom izazivanja tuge, srama i bijesa u osobi kojoj su uvrede upućene.

Uznemiravanje – zlostavljač se fokusira na uznemirujuće događaje kojima je osnovni zadatak prisiliti žrtvu da se osjeća poniženo ili u podređenoj poziciji dok on izražava svoju dominaciju. Uznemiravanje se vrši slanjem ponižavajućih poruka žrtvi ili grupi ljudi. Dakle, uznemiravanje se provodi kako u privatnoj, tako i u javnoj komunikaciji. Razlika između uznemiravanja i vrijeđanja jest u tome što uznemiravanje traje duži vremenski period. Također, vrijeđanje u pojedinim slučajevima zna biti dvosmjerno dok u uznemiravanju napadnuta strana želi prekinuti komunikaciju.

Ogovaranje i klevetanje – objavljivanje neistinitih tvrdnji kako bi se ocrnila i izvrijeđala druga osoba. Zlostavljač pokušava svojim činom upropastiti reputaciju žrtve, a to se uglavnom vrši javno. Osim zlostavljanja vršnjaka, u ovom slučaju žrtve internetskog nasilja mogu biti i nastavnici. Učenici nerijetko stvaraju internetske stranice na kojima objavljuju neprimjerene sadržaje s namjernom ismijavanja svojih nastavnika.

Lažno predstavljanje – za ovaj oblik internetskog nasilja karakteristično je stvarati lažne profile, hakirati tuđe i slati fotografije i poruke pod tuđim ili lažnim imenima. Cilj je poniziti i javno osramotiti žrtvu.

Javno razotkrivanje – odnosi se na situacije u kojima zlostavljač dijeli s drugim ljudima informacije koje mu žrtva kazuje ili šalje u povjerenju. Najčešće se zbiva nakon raskida prijateljstava ili ljubavnih veza. Provodi se zbog zlostavljačeve nemoći i namjere povređivanja druge strane, a najprisutnije je na društvenim mrežama.

Obmanjivanje – nedozvoljeno priopćavanje informacija drugoj osobi. Srodno je s prethodna dva oblika, ali razlikuje se po načinu na koji zlostavljač dolazi do informacija; odnosi se na manipulacije koje zlostavljač koristi kako bi naveo žrtvu da mu povjeri tajne kojima se ne ponosi.

Isključivanje – prisilni izlazak iz neke grupe ili zajednice. Vrši se kroz igrice, blogove ili bilo koje druge stranice za koje je potrebna lozinka.

Uhođenje ili proganjanje – slanje prijetećih poruka, zastrašivanje i vrijeđanje. Žrtva se uglavnom boji za svoju sigurnost. Uglavnom se provodi anonimno i privatno te ostali korisnici interneta nisu u mogućnosti uvidjeti da se nasilje odvija.

Izvor:

Willard, Nancy E. (2007). Cyberbullying and cyberthreats: Responding to the challenge of online social aggression, threats, and distress. Research press.