Razlika u nasilju među spolovima

Razlika u nasilju među spolovima

Napisala: Anamarija Bešlić

Najčešće se agresija i nasilje, zbog određenih društvenih stereotipa, vežu uz dječake, međutim, prema istraživanjima djevojčice jednako često vrše nasilje, samo na drugačiji način. Djevojčice su sklonije indirektno usmjerenom nasilju te uglavnom zlostavljaju ostale djevojčice. S druge strane, dječaci su skloniji direktnom fizičkom i verbalnom nasilju, ali zlostavljaju i dječake i djevojčice.

Neki od razloga zašto djevojčice zlostavljaju je činjenica da one od rane dobi dobivaju savjete i poruke preko medija i društva kako se trebaju ponašati, kako postati popularne i uspješne, ali i kako se moraju uklopiti u rodne stereotipe o ženstvenosti i što je zapravo potrebno da bi djevojčica bila prava djevojčica. Ukratko, dobre djevojčice ne poznaju gnjev niti iskazivanje vlastitog mišljenja i osjećaja. Iz toga vidimo da se djevojčice nalaze u zbunjujućim situacijama te da tijekom ispunjavanja ideala vrlo lako postaju meta drugih djevojčica ukoliko u tome ne uspiju. S druge strane, dječaci jednostavno pokušavaju zadržati ili ostvariti ugled i dominaciju, ali i ne postati žrtve.

Omjer dječaka i djevojčica u elektroničkom nasilju je sličan, ali postoji razlika u vrsti nasilja, npr. djevojčice, koje češće vrše online nasilje, čine to jer žele sakriti sebe, ali i ne vidjeti lice druge osobe. Što se tiče dječaka, oni su skloniji grubljem online nasilju – sukobima poput grubih razgovora i vrijeđanja, dok kod djevojčica prevladavaju drugačiji oblici, poput iznuđivanja i širenja informacija. Na društvenim mrežama djeca često doživljavaju elektroničko nasilje na temelju tjelesne težine, stvarne ili percipirane seksualne orijentacije te stila odijevanja. Pritom su djevojčice dominantno izložene uvredljivim komentarima na internetu na račun prekomjerne tjelesne težine i tjelesne građe, odjeće ili šminke, a dječaci zbog naglašenih feminiziranih karakteristika, stila odijevanja i fizičkog izgleda, pri čemu se često spominje homoseksualna orijentacija ili manja mišićna masa.

Na društvenim mrežama djevojčice se češće služe indirektnijim metodama poput isključivanja drugih, namjernog nepozivanja na rođendanske zabave, izmišljanja priča, namjernog izabiranja mete tj. druge djevojčice, kažnjavanja šutnjom, preokretanja očima, glasnog uzdisanja, širenja glasina te prijetnji izjavama poput „više ti neću biti prijateljica ako to ne učiniš“.

Spomenuti načini nasilja najčešće se događaju u intimnijim društvima jer tako djeca znaju stvarne slabosti druge djece koje potom iskorištavaju za uništavanje tuđeg samopouzdanja. To je jedan od najčešćih i jako teških načina zlostavljanja jer djevojčice-prijateljice ciljaju na stvari koje najviše bole te imaju razarajuće posljedice jer žrtve mogu imati traume cijeli život.

Izvori:

Anela Nikčević-Milković (2016). Učestalost i oblici elektroničkog zlostavljanja učenika viših razreda osnovnoškolske dobi u tri različite školske sredine. Sveučilište u Zadru, Odjel za nastavničke studije u Gospiću.

Nives Strabić, Ana Tokić Milaković (2016). Elektroničko nasilje među djecom i njegova usporedba s klasičnim oblicima vršnjačkog nasilja. Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada.