Kako ružni komentari na društvenim mrežama utječu na nas?

Kako ružni komentari na društvenim mrežama utječu na nas?

Napisala: Anamarija Šesnić

Jeste li nedavno pročitali neki ružan komentar ostavljen na Facebooku, Instagramu ili Twitteru, upućen vama, vašem prijatelju ili nekoj poznatoj osobi? Vjerojatno jeste. A kako to utječe na nas, koliko nas mogu povrijediti i kakve posljedice mogu imati negativni online komentari?

Živimo u svijetu u kojem je komunikacija putem društvenih mreža postala dio svakodnevnice. Osim povezivanja i stvaranja online prijateljstava, osjećaja pripadnosti i socijalne podrške, konstruktivnih kritika, pohvala na račun poslovnih uspjeha i izgleda, postoji i negativna strana virtualnogsvijeta, u kojem se često mogu zamijetiti pogrdni komentari te govor mržnje. Iako se većina slaže da je za takve komentare najbolji „lijek“ ignoriranje te da ih kao takve ne trebamo uvažavati, istraživanja ipak pokazuju kako neumjesni komentari ostavljaju traga.

Među svim nabrojenim pozitivnim aspektima koje nam društvene mreže pružaju, one također mogu predstavljati alat i teren za elektroničko zlostavljanje. Elektroničko nasilje ili cyberbullying je sve prisutnije, što ne iznenađuje, uzevši u obzir da su društvene mreže dio života današnje mladeži pa se posljedično nasilje među djecom i mladima prilagodilo tehnologiji. Istraživanja pokazuju da je jedan od najčešćih oblika elektroničkog nasilja postavljanje uvredljivih ili pogrdnih komentara na društvenim mrežama. Iako se čini da nam tuđi komentar ne može uvelike naštetiti, valja naglasiti kako je ovakav tip nasilja jednako opasan i s bolnim posljedicama poput drugih vrsta zlostavljanja. Štoviše, nasilnik koji ostavlja ružne komentare često je zaštićen pod lažnim imenom i zlostavlja iz sigurnosti svojeg doma, što žrtvu čini ranjivijom i bespomoćnijom.

Nasilje putem interneta vrlo negativno utječe na žrtvu, posebice na djecu i mlade, a posljedice su najčešće internalizirane poteškoće, poput depresivnosti, usamljenosti te niskog samopoštovanja. Čitanje pogrdnih komentara o sebi može dovesti do negativnog viđenja samoga sebe jer kada smo stalno izloženi negativnim komentarima nerijetko se dešava da počnemo vjerovati u ono što nasilnik objavljuje na društvenim mrežama. Zašto je to tako? Samopoštovanje je subjektivna procjena sebe i na temelju te procjene određujemo vlastitu vrijednost. Kako smo društvena bića u stalnoj interakciji s drugima, važno nam je kako izgledamo u očima drugih pa je jedan od aspekata na temelju kojeg se procjenjujemo i to koliko mislimo da smo vrijedni drugima. Tako čitajući razne pogrdne komentare upućene sebi, percipiramo da drugima nismo lijepi, pametni ili uspješni, što pak nažalost narušava našu sliku o sebi. Upravo zbog toga potrebno je osvijestiti da su ružni komentari najčešće upućeni od ljudi koji imaju za cilj kritizirati i vrijeđati u većini slučajeva neopravdano i da iste ne shvaćamo osobno. Savjet je graditi samopoštovanje na relevantnim mišljenjima i konstruktivnim kritikama, što zasigurno nisu pogrdni komentari na društvenim mrežama.

Izvori:

Bilić, V. (2014). „Correlates and outcomes of cyberbullying and cybervictimization“, u: M. Orel (ur.) The new vision of future technologies, Ljubljana: Eduvision, str. 71– 84.
Galina, A. (2017). Upotreba društvenih mreža i razina samopoštovanja adolescenata (Doctoral dissertation, University of Rijeka. Faculty of Humanities and Social Sciences. Department of Pedagogy).
Hill, C. L. (2014). An investigation of the connections between use of Facebook and the self-esteem/well-being of students with disabilities in the University Of Iowa Reach Program. Iowa: The University of Iowa.