Napisala: Sara Kljajić

Virtualno zlostavljanje, s obzirom na njegovu zastupljenost u modernom svijetu, postalo je jedno od glavnih problema današnjice mladih. Njegova sveprisutnost s vremenom se adaptirala u živote mladih koji u velikom broju nesvjesno cyberbullying vrše čak i na dnevnoj bazi. Pojavnost cyberbullyinga je postepeno izbrisala granice dopuštenog i prihvatljivog internetskog bontona. Sukladno tome, komuniciranje i dijeljenje vlastitog mišljenja preko poznatih društvenih platformi (Facebooka, Instagrama, Twittera, blogova…) s vremenom izrasta u rutinu kakvoj se mladi prilagođavaju. Iako se ne deklariraju kao virtualni zlostavljači (uglavnom zbog neznanja, ali i nesvjesnosti), priklanjaju se cyberbullyingu i unesrećuju ljude oko sebe. Internetsko nasilje se zbog svoje raširenosti pojavljuje u više oblika i na više načina.

Napisala: Laura Jandrek

Tehnološki razvoj je omogućio lakši i učestaliji pristup internetu te djeca i mladi provode sve više vremena koristeći tehnološke uređaje i internet, najčešće kao izvor zabave i/ili komunikacije (društvene mreže, stranice za igre i sl.). Neke od beneficija interneta su laka komunikacija s vršnjacima, razvoj komunikacijskih vještina i medijske pismenosti. S korištenjem interneta dolaze i rizici i potencijalni problemi kao što je sve učestalije elektroničko zlostavljanje (eng. cyberbullying), lažni profili na društvenim mrežama, zlouporaba podataka i izloženost neprimjerenom sadržaju.

Napisala: Katarina Bašić

Dijete od rođenja istražuje svijet i otkriva brojne mogućnosti te to prvenstveno čini kroz igru.  Iako nam se dječja igra čini kao nešto lagano i normalno, djeca na taj način uče nove riječi, uče o suradnji, dijalogu, socijalizaciji te upoznaju svijet i okolinu; to je njihov primarni način učenja informacija o sebi, drugima i okolini.

Napisala: Fedora Santini

Žrtve elektroničkog nasilja (cyberbullyinga) najčešće su osobe koje se po nekim svojim karakteristikama ističu. Meta tako postaju djeca s intelektualnim i drugim teškoćama.

Napisala: Anamarija Bešlić

Elektroničko ili virtualno nasilje je pojam s kojim se danas sve češće susrećemo. Napretkom tehnologije i društvenih mreža život je nekima postao lakši dok je drugima uvelike otežan. Tako se nasilje prebacilo na društvene mreže i djeci poremetilo mir i sigurnost koje su imali kod kuće.

Napisala: Anamarija Bešlić

Najčešće se agresija i nasilje, zbog određenih društvenih stereotipa, vežu uz dječake, međutim, prema istraživanjima djevojčice jednako često vrše nasilje, samo na drugačiji način. Djevojčice su sklonije indirektno usmjerenom nasilju te uglavnom zlostavljaju ostale djevojčice. S druge strane, dječaci su skloniji direktnom fizičkom i verbalnom nasilju, ali zlostavljaju i dječake i djevojčice.

Napisala: Sara Kljajić

Educiranje o internetskom nasilju je fundament prevencije internetskog nasilja. Svjesnost o postojanju internetskog nasilja jest prisutna, ali ono što nije prisutno je znanje mladih o količini trajnih psiholoških posljedica kakve posjeduju mete internetskog nasilja. 

Napisala: Magdalena Antičević

U današnjem svijetu internet nije samo sredstvo koje nam omogućuje istraživanje, slušanje glazbe i gledanje filmova, već i važno sredstvo komunikacije i socijalizacije, posebno među mlađim naraštajima – adolescentima koji se povezuju sa svojim vršnjacima putem brojnih društvenih mreža i mobilnih aplikacija. Činjenica je da virtualan način komunikacije olakšava razmjenu informacija, slanje sadržaja i druženje, ali je u isto vrijeme sredstvo putem kojeg je moguće anonimno maltretirati druge osobe što se naziva elektroničkim nasiljem. Podvrsta elektroničkog nasilja je elektroničko nasilje u vezama mladih. Elektroničko nasilje među mladima teže je otkriti nego tradicionalno nasilje (licem u lice), a najčešće je u romantičnim vezama adolescenata. Postavlja se pitanje na koji način nasilnici koriste internet i mobilne aplikacije da bi nanijeli štetu svojoj žrtvi – partneru, a da žrtva nije svjesna svoje pozicije.

Napisala: Katarina Bašić

Kada razmišljamo o svim opasnostima koje interent predstavlja, posebice za djecu i mlade, moramo razmisliti o tome i na koji način zaštititi djecu od tih opasnosti. Oni prvi koji su obvezni zaštititi djecu od bilo kakvog rizičnog i nasilnog ponašanja su roditelji i obitelj. Ponašanja koja dijete vidi i nauči u svojoj obitelji mogu na samo dijete djelovati na pozitivan ili negativan način te oblikovati djetetovu cjelokupnu osobnost. Stoga je zaštitni čimbenik za rizično ponašanje djeteta, pa i za nasilje putem interenta, otvorena komunikacija između roditelja i djeteta.

Napisala: Anamarija Šesnić

Jeste li nedavno pročitali neki ružan komentar ostavljen na Facebooku, Instagramu ili Twitteru, upućen vama, vašem prijatelju ili nekoj poznatoj osobi? Vjerojatno jeste. A kako to utječe na nas, koliko nas mogu povrijediti i kakve posljedice mogu imati negativni online komentari?