Primjerenost sadržaja u medijima i na internetu za djecu

Primjerenost sadržaja u medijima i na internetu za djecu

Napisala: Božena Damjanović

            Istraživanje EU Kids Online u Hrvatskoj došlo je do zaključka da se gotovo dvije trećine djece i mladih od 9 do 18 godina na internetu susrelo s neželjenim seksualnim sadržajem (fotografija ili video gole osobe). U najmlađoj ispitanoj dobnoj skupini, od 9 do 11 godina, čak tri četvrtine djece se susrelo s takvim sadržajima, iako im nije bila namjera vidjeti ih.

           Istraživanje EU Kids Online u Hrvatskoj došlo je do zaključka da se gotovo dvije trećine djece i mladih od 9 do 18 godina na internetu susrelo s neželjenim seksualnim sadržajem (fotografija ili video gole osobe). U najmlađoj ispitanoj dobnoj skupini, od 9 do 11 godina, čak tri četvrtine djece se susrelo s takvim sadržajima, iako im nije bila namjera vidjeti ih.

            Mala djeca također mogu naići na slične sadržaje ukoliko pretraže krivo napisan pojam ili čisto iz znatiželje upišu “prostu” riječ koju su čuli od starije djece. Neprimjerenost u medijima i sadržajima na internetu također obuhvaćaju i opasno ponašanje, ponašanje koje poziva na nasilje, ponašanje koje vrijeđa drugoga; njegov izgled, rasu, vjeru, seksualnu orijentaciju i sl.

            Što roditelji mogu napraviti?

  • Na obiteljskom računalu koristiti filtere kao što je Sigurnosni način rada na YouTubeu i Sigurno pretraživanje na Googleu, također i alate roditeljske zaštite. To može umanjiti mogućnost da dijete nabasa na neprimjeren sadržaj.
  • Vrlo je važno razgovarati s djetetom o sigurnosti, odnosno potencijalnim opasnostima na internetu čim se počne služiti njime. U skladu s njegovom dobi, objasniti da na mreži postoje mnogobrojni sadržaji te da nisu svi namijenjeni djeci nego i odraslima. Naglasiti da je važno reći roditeljima ukoliko je naišlo na sadržaj koji mu nije ugodan, uznemiruje ga ili plaši. Obrazložiti s djetetom i doći do zaključka što i zašto je neprimjereno. Također stvoriti povjerenje da neće biti osuđivano ili kažnjeno ukoliko primi od nekoga neprimjeren sadržaj ili neka osoba iznuđuje to od njega. Objasniti štetnost takvog ponašanja i moguće posljedice.
  • Puno razgovarati o sadržajima iz medija. Voditi dijalog s djecom; puno pitanja i potpitanja, odgovora iz vlastitog iskustva, upotreba mašte. Zanimati se za njihovo viđenje medija; kako ih doživljavaju, koje emocije im pobuđuju, imaju li slična iskustva. Usaditi im kritičko razmišljanje iznošenjem svojih argumentiranih stavova.
  • Objasniti manjoj djeci razliku između stvarnih i izmišljenih događaja i likova. Djeca ponekad doživljavaju nerealne stvari vrlo intenzivno te je važno dati im do znanja ukoliko su događaji i likovi nestvarni kako bi izbjegli neugodne osjećaje.
  • Upozoriti djecu na opasna ponašanja koja mogu dovesti do (ozbiljnih) ozljeda. Razgovarati zašto nisu primjerena, što bi se dogodilo u stvarnosti i sl.
  • Prikaz nasilja je vrlo čest u medijima te je potrebno ukazati na njegovu neprimjerenost i alternativno rješenje. Njegovati nenasilne i miroljubive načine rješenja problema je prioritet. Istraživanja su pokazala da roditeljsko negativno komentiranje medijskog nasilja kod djece stvara pozitivnije stavove prema agresivnom ponašanju te su i sklonija istom. Roditelji koji negativno komentiraju nasilno ponašanje kod djece potiču lakše uočavanje takvog ponašanja i reagiranje u stvarnoj situaciji.
  • Vijesti i informacije koje čujemo na radiju, TV-u i sl. objasniti i djeci na njima primjeren način. Iako ih ne slušaju sa razumijevanjem i pozornošću kao odrasli, ne znači da ne dopiru do njih. Djeca osjećaju ako smo i mi sami uznemireni ili preplavljeni osjećajima zbog neke vijesti iz naše okoline (potres, koronavirus…)
  • Gledati i istraživati sadržaje u medijima zajedno s djecom te tako poticati razgovor o mišljenju o pojedinom sadržaju.
  • Korištenje portala Common Sense Media kao baze recenzija filmova, videoigrica, knjiga, glazbe, web-stranica itd. koji pomažu roditeljima u odabiru primjerenog sadržaja za dijete.

Izvori:

https://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/zivjeti-zajedno-u-svijetu-koji-ne-poznajemo-roditeljstvo-i-odrastanje-uz-suvremene-tehnologije-u-predskolskoj-dobi/