Kako online iskustva utječu na mentalno zdravlje mladih? (rezultati nacionalnog istraživačkog projekta “Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih“)

Kako online iskustva utječu na mentalno zdravlje mladih? (rezultati nacionalnog istraživačkog projekta “Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih“)

Kroz 2019. godinu Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba i Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu, provela je nacionalni istraživački projekt „Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih”. Bili su uključeni učenici prvih i trećih razreda srednjih škola iz Osijeka, Zagreba, Rijeke, Splita i Dubrovnika (ukupno njih 1772).

Kad govorimo o društvenim mrežama i njihovom korištenju, u navedenom istraživanju se navodi da mladi, od svih društvenih mreža, najviše koriste YouTube – 97.7%, zatim Instagram – 92.6%, WhatsApp – 88.7%, Snapchat – 63.2% te Facebook Messenger – 50.6%. Instagram je društvena mreža na kojoj polovina mladih provodi najviše vremena – oko 50% njih, zatim YouTube – 20%, WhatsApp -13.7%, Snapchat – 11.3%, Facebook messenger – 2.3%, a Facebook svega 0.6 % adolescenata.

Gotovo svaki četvrti adolescent otvorio je prvi profil na društvenoj mreži s 12 godina, a oko 30% adolescenata otvorilo je prvi profil na društvenoj mreži s 10 ili manje godina, iako je za otvaranje profila kod većine društvenih mreža dobno ograničenje 13 godina. Prije 10. godine profil je otvorilo 17.5% mladih. Najveći broj mladih (68.7%) otvorilo je prvi profil na Facebooku. Svaki drugi adolescent ima više od jednog profila na Instagramu.

Trećini mladih prvi profil otvorio je netko drugi, u najvećem broju slučajeva (47.2%) su to bili roditelji, zatim braća ili sestre (22.3%), prijatelji (21.1%) te drugi članovi šire obitelji (2.8%).

Društvene mreže pridonose online dopisivanju, a potom i upoznavanju osoba koje su na taj način upoznali, isto tako se mijenja i njihov doživljaj prijateljstva u relanom okruženju naspram online okruženja. S osobom s kojom su se upoznali online dopisivalo se 68.3% sudionika. Svaki deseti adolescent smatra da ima više prijatelja online nego u realnom životu. Svaki treći adolescent smatra barem neke svoje online prijatelje pravim prijateljima. Bivšeg ili sadašnjeg partnera 13% adolescenata je upoznalo putem društvenih mreža. U Hrvatskoj je 565 adolescenata, odnosno 35% mladih otišlo na susret sa osobom koji su upoznali putem društvenih mreža.

Online komunikacija omogućuje i dijeljenje seksualnog sadržaja, pa je tako barem jednom:

  • 58.6% adolescenata primilo je poruke seksualno izazovnog sadržaja,
  • 52.4% adolescenata primilo je seksualno izazovne fotografije ili video,
  • 10,8% adolescenata primilo je seksualno izazovne fotografije ili video sebe
  • 19,7% adolescenata primilo je seksualno izazovne fotografije ili video partnera
  • 50,5% adolescenata dobilo je seksualno izazovne fotografije ili video poznanika.

Svaki četvrti adolescent je najčešće primio seksualno izazovan materijal putem Snapchata ili Instagrama.

Pod utjecajem alkohola seksualno izazovan materijal razmjenjivao je gotovo svaki deseti adolescent. Nakon primanja seksualno izazovnog materijala najveći broj sudionika, skoro 40% barem je jednom uzvratilo. Gotovo polovina adolescenata (43.7%) nikad nije rekla pošiljatelju da prestane bez obzira na to kako su se osjećali. 

Kada se adolescente pita o slanju, poruka svega 5.8% njih barem jednom je slalo seksualno izazovnog poruke, više dečki nego cure. Mladi razlikuju slanje i prosljeđivanje, tako da 17% adolescenata kaže da su prosljeđivali seksualno izazovan video ili fotografiju poznanika bez pristanka.

S obzirom na to da velika većina mladih kaže da seksualno eksplicitne sadržaje prima od vršnjaka, pitanje je kako ih je više od 60% primilo takve sadržaje, a manje od 6% slalo, odnosno manje od 20% prosljeđivalo. Zašto je mladima slanje i prosljeđivanje toliko različita kategorija, samo su neka od pitanja koja otvara ovo istraživanje.

Od mladih koji su sextali, 16.7% je to činilo samo sa jednom osobom, 17% s tri ili više osoba, a 3.3% s potpuno nepoznatima. Mladići više od djevojaka šalju seksualno eksplicitne sadržaje, drugih, sebe, partnera i poznanika s pristankom te osobe ili bez.  Gotovo svaki peti adolescent sextao je pod nagovorom ili prisilom. Nagovor je najčešće vršen od strane partnera/ice, potom od strane prijatelja, nekoga tko im se sviđa i poznaju ga uživo, od nekoga tko im se sviđa i ne poznaju ga uživo. Sa znatno starijom osobom seksualno izazovan materijal razmjenjivalo je 100 sudionika (5.4%). Od tih 100, njih 87 navodi da je to činilo dobrovoljno, 7 na nagovor te 6 pod prisilom. Problem nastaje obzirom da mladi nemaju dovoljno informacija, razvijenu svijest o tome što jest kazneno djelo, kome prijaviti i na koji način se zaštititi. Naime, više od polovine mladih o sextingu ne razgovara ni sa kim, oko trećine mladih razgovara s prijateljima, 2.8% s roditeljima, 2.2% s nekim preko interneta, a 0.3% sa stručnjacima u školi. U odnosu na rezultate informiranja o seksualnim odnosima, primjetna je razlika u osobama kojima se mladi obraćaju, kao i činjenica da se obraćaju nekome manje nego što se informiraju.

Sexting  pridonosi narušenom samopoimanju adolescenata, pogotovo s osobama koje ne poznaju.

Narušeno samopoimanje adolescenata povezano je, između ostalog i s online dopisivanjem s osobama koje ne poznaju. Pokazuje se da je primanje, slanje i prosljeđivanje seksualno sugestivnih poruka/fotografija/videa, sextanje pod prisilom i nagovorom, sextanje sa znatno starijom osobom, susretanje s nepoznatim osobama, rizična ponašanja u realnom životu (cigarete, marihuana, alkohol, stupanje u nezaštićene seksualne odnose, klađenje, lutrija, kockanje) umjereno povezano s iskazivanjem ometajućih ponašanja, odnosno eksternaliziranih teškoćama kod adolescenata u vidu agresivnosti, suprotstavljanja, teškoća u odnosima s drugima, kršenju normi i pravila. Također, adolescenti koji sextaju pod prisilom i nagovorom, traže od pošiljatelja da prestane ili ignoriraju primljene sadržaje imaju snažnije i češće doživljaje ljutnje, teže se nose s doživljajem i kontrolom ljutnje, a što se može manifestirati kroz eksternalizirane ili internalizirane teškoće.

Adolescenti koji iskazuju druga rizična ponašanja (cigarete, alkohol, cigarete, marihuana, alkohol, stupanje u nezaštićene seksualne odnose) te odlaze na susrete s nepoznatim osobama također imaju više teškoća u kontroli ljutnje i vjerojatnije će se manifestirati kroz internalizirane ili eksternalizirane teškoće vidljive u ponašanju.

Dopisivanje s nepoznatim osobama online, doživljaj njih kao prijatelja, primanje seksualnih sadržaja na društvenim mrežama, kao i primanje slika i videa o sebi te pokušaji zaustavljanja sextinga, odnosno traženje od pošiljatelja seksualnih sadržaja da prestane, su iskustva mladih povezana sa simptomima anksioznosti i depresivnosti kod adolescenata ( s depresivnosti se povezuje i pušenje cigareta).

Primanje seksualno izazovnih poruka i fotografija, ali i fotografija sebe i/ili partnera, slanje fotografija sebe i prosljeđuju fotografije partnera (sa ili bez pristanka) povezano je sa suicidalnim mislima. Najveća povezanost sa suicidalnim mislima se pokazala kod mladih koji sextaju na nagovor i pod prisilom kao i kod onih koji sextaju sa znatno starijom osobom.

Ovo istraživanje je još jednom pokazalo koliko je važna potreba za edukacijom mladih o njihovim navikama i obrascima ponašanja na internetu, što itekako ima utjecaj na njihovo mentalno zdravlje.

Istraživanje je obuhvatilo i stručnu službu u školama, koja navodi da nemaju dovoljno informacija kome se obratiti i općenito malo informacija na koji način se odnositi prema sudjelovanju djece i mladih u online svijetu.

Izvor:
https://www.poliklinika-djeca.hr/istrazivanja/rezultati-nacionalnog-istrazivackog-projekta-drustvena-online-iskustva-i-mentalno-zdravlje-mladih/