Pozitivne i negativne strane interneta

Pozitivne i negativne strane interneta

Zamislite svoju svakodnevnicu,  slobodno vrijeme poslije nastave, ljetne i zimske praznike, pisanje eseja ili Powerpoint prezentacije bez interneta. Skoro pa nezamislivo, zar ne?

Internet je danas sastavni dio svake obitelji, roditelji ga koriste za posao, povezivanje s prijateljima i rodbinom, učenici i učenice pri učenju, izradi zadataka za školu te za zabavu, gledanje filmova i serija, slušanje glazbe te igranje igrica.

Pretražujući internetski sadržaj, učenici i učenice razlikuju kvalitetne od nekvalitetnih
informacija te vjerodostojne od nevjerodostojnih izvora, a izrada vlastitih blogova i
internetskih stranica kod djece potiče razvoj kreativnosti i omogućuje im da se izraze i
predstave većem broju ljudi.¹

Ukoliko učenik ili učenica razviju vještinu upješnog korištenja  interneta, mogućnosti su za
njih zaista velike.

Neke od najznačajniih prednosti interneta su:

  • razvijanje vještina učenja   – u „moru“ informacija odabiremo one koje su nam potrebne
  • motiviranje i poticaj za učenje – neke teme su zanimljivije objašnjene nego na nastavi,
    postoje Youtube tutoriali kako riješiti određene zadatke ili problem
  • brza i laka dostupnost najrazličitijih informacija – materijali za školu i učenje, vijesti,
    različiti sadržaji vezani uz hobije i interese
  • mogućnost brze i lake komunikacije, razmjene iskustava, mišljenja i informacija.

Mobiteli idu uvijek i svugdje s nama što znači da možemo u svakom trenutku javiti roditeljima gdje smo, ako zakasnimo na bus ili kada idemo na trening. Brže i lakše šaljemo materijale za učenje, igramo igrice i slušamo glazbu gdje i kada god želimo. No, u kojem trenutku internet može prijeći granice zdrave zabave i koristi i postati nam ne tako dobar pratitelj?
Svakome od nas se barem jednom dogodilo da smo pauzu od učenja proveli na internetu. Ali često se dogodilo da se tih „15-ak minuta pauze“  pretvori u sat vremena jer nas zabavni sadržaji odvuku od učenja ili pisanja domaće zadaće. No, osim ovakvih bezazlenih situacija do kojih nas dovede internet, moramo biti svjesni kako postoje i situacije koje nose ozbiljnije posljedice za sobom. „Nekvalitetne i neprovjerene informacije, informacije koje bi negativno mogle utjecati na dječji razvoj (nasilni i pornografski sadržaji), krađa intelektualnog vlasništva, prijevare vezane uz kreditne kartice, dječja pornografija, govor mržnje, ugrožavanje privatnosti pojedinca i elektroničko nasilje samo su neke od njih.“²

Neke od najvećih negativnih strana interneta su:

  • nasilje na internetu (cyberbullying) – slanje okrutnih i prijetećih poruka i dijeljenje sadržaja koje uključuju priče, šale ili slike na račun drugih ljudi
  • narušena sigurnost – preko lažnih profila mogu nas kontaktirati osobe koje nisu one za koje se predstavljaju
  • zloupotreba podataka
  • širenje mržnje među drugima.

Što je u redu objavljivati na internetu, a što nije?

Ne objavljivati!

– podatke vezane za osobnu sigurnost (kućnu adresu, broj telefona ili mobitela, datum i godinu rođenja…)

– informacije o vašoj lokaciji

– planove putovanja (nikada nije pametno najaviti svijetu kada vaša obitelj planira otići iz grada i ostaviti vaš dom praznim. Pljačkaši intenzivno promatraju društvene mreže da otkriju kada mogu napasti potencijalnu žrtvu.)

– objave koje odaju previše osobnih informacija (Ako ste prekinuli ljubavnu vezu, dobili loše vijesti od liječnika ili ste jednostavno nečime razočarani, nemojte ekstenzivno dijeliti privatne detalje. OK je pisati o onome što se događa u vašem životu, ali ne biste trebali imati potrebu da dijelite sve na svojoj društvenoj mreži.)

– fotografije vaših prijatelja koji na to nisu pristali (Snimili ste  fotografiju svog prijatelja na tjelesnom u smiješnoj pozi i bez pitanja podijelili to na društvenim mrežama. Ramislite malo kako će to utjecati na vašeg prijatelja. Hoće li ga drugi zezati, ismijavati, kako će se on osjećati?)

– tračeve i osobne napade (Iako se vaša društvena mreža može činiti sigurnim mjestom na kojem se možete žaliti na osvetoljubivog bivšeg kolegu ili prijatelja koji vas je izdao, nikad nije dobra ideja rješavati se frustracija na Facebooku. Zbog online tračanja i napadanja drugih prijatelji bi vam mogli prestati vjerovati.)³

¹ Ciboci, Kanižaj, Labaš, Osmančević (2018:79), prema Ciboci, Kanižaj i Labaš (2018). URL: https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2018/04/elektronicko-nasilje.pdf (23.03.2019.)

² Ciboci, Kanižaj, Labaš, Osmančević, 2018: 79, prema Ciboni, Kanižaj i Labaš, 2018:7

³ URL: http://hr.n1info.com/Znanost/a132491/OVE-STVARI-BAS-NIKAD-NE-SMIJETE-OBJAVITI-NA-FEJSU-Ako-vec-jeste-izbrisite-ih.html (28.03.2019.)

Izvor:

Ciboci, Kanižaj i Labaš (2018). „Razvoj medijske pismenosti: Sigurnost djece na internetu i elektroničko nasilje“. Agencija za elektroničke medije i Unicef. URL: https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2018/04/elektronicko-nasilje.pdf (23.03.2019.)